BADNJE VEČE – PRAVOSLAVNI OBIČAJI



Badnji dan je najbogatiji hrišćanski praznik što se tiče naših narodnih verovanja i običaja. Na Badnji dan, a u nekim krajevima i prethodnog dana, neko od ukućana odlazi u šumu i donese granu mladog cerovog ili hrastovog drveta, kojoj prethodno nazove: „Dobar ti dan, badnjače i pospe je žitom. Na Badnji dan se, po pravoslavnom običaju, vraćaju svi dugovi i sve pozajmljene stvari.

Badnjak se u kuću unosi na Badnje večeJednim delom se nekada ložila vatra, a kada pregori, on se nosio u štale i torove, dok se drugi deo čuvao za položajnika, koji bi ga paliona samdan Božića. Ovaj običaj se i danas ponegde poštuje, a u gradskim sredinama badnje drvce ili grančica se kupuje na pijaci, unosi se u kuću čak i dan-dva ranije. Mnogi ga kite presnim ili suvim voćem i bombonama, a ispod njega stavljaju poklone za najdraže.

Paljenju badnjaka crkva je dala obredni smisao – grejanje oko badnjaka simbolizuje zagrevanje ljubavlju prisutnih ukućana jer svako ovaj praznik obeležava u svom domu, a svetlošću vatre razgoni se mrak praznoverja, neznanja i neverovanja i ukućani se ozaruju miljem i obiljem.

Za Badnji dan se priprema posna trpeza: suve paprike punjene povrćem, samo pirinčem ili pasuljem, posna sarma od soje i crnog luka, posni pasulj, pita kupusnik u nekim krajevima, ponegde krompiruša ili pita s orasima, pihtije od boba, riba, salata od krompira, salata od pasulja i crnog luka, uz orašaste plodove i sušeno voće, pečenu bundevu, kompot, posne štrudle i sitne kolače.

Nezaobilazni običaj je i mešenje česnice u koju domaćica stavlja paricu a ukućanin koji je izvuče po verovanju će imati najviše para. Mešenje ovog hleba prate razna pravila i obredi, ali mu je zajedničko da se mesi od belog brašna, da sadrži onoliko delova koliko ima ukućana, da se ukrašavaraznim figurama koje simbolizuju veru, čeljad, stoku, njive, voće…

Agromedia

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *