Čime protiv Koronavirusa – i protiv neznanja



Često pitanje učenika: ,,Zbog čega će meni u životu ovo biti portebno i kada“ je pretpostavljam staro koliko i škola. Međutim, dođu takva vremena kada je znanje ,,moć“. Svi znamo koliko nam je u životu znanje bilo potrebno… a nekada je kasno za to…

Trenutno je vanredno stanje, ali ni nalik ratu devedesetih ili za vreme bombardovanja. Danas imamo informacije na dohvat ruke. Čak i nastavu preko televizije, vajbera, Skajpa i mnogih platformi za učenje na daljinu. Sjajna šansa da se nadoknadi propušteno. 

Internet, koliko god je učinio znanje dostupnim, pokazao je i koliko smo neuki i nepismeni. Često su upravo nepismeni ti koji pišu najveće budalaštine. Tu i tamo neka dobra duša napiše nešto toliko mudro i plemenito da postane nebitno što piše „neznam“ ili „pusti te“, ali često gramatičke greške ukazuju na nepismenost, nepismenost na neobrazovanost, a neobrazovanost na nespremnost za život i nesposobnost nošenja sa složenijim životnim situacijama. 



Dakle, osposobljeni smo da pronalazimo informacije, a svašta se kroz život i naučilo. Sećam se kada smo u školi učili iz hemije o sapunima i deterdžentima. Prošlo je dve i po decenije,  i još uvek bih, i bez guglanja znao da objasnim zašto je pranje ruku sapunom tako važno za borbu protiv zaraze. 

U školi smo učili i kako radi motor sa unutrašnjim sagorevanjem, i šta je jednosmerna, a šta naizmenična struja, i mnoge druge stvari koje spadaju u osnovno obrazovanje, a učili smo i o virusima i bakterijama. Da smo naučili sve čemu su nas učili, gde bi nam kraj bio!

I sve to ne bi bilo naročito važno da nisu nastupila vremena kada neznanje, neukost i bahatost mogu da koštaju života i više nego inače. 

KOJIM HEMIKALIJAMA PROTIV KORONAVIRUSA?

SAPUN

To što zovemo sapun je za hemičare detedžent ako nije napravljen saponifikacijom prirodnih masnoća, što većina savremenih sapuna nije. Princip rada je takav da se jedan kraj molekula (hidrofobni) vezuje za masnoću, a drugi kraj molekula (hidrofilni) se drži vode i tako molekuli sapuna ,,otkidaju“ masnoću sa površina sa kojim dođu u dodir. Ruke se osuše jer im sapun skine zaštitnu masnoću. Koronavirus spada u viruse koji imaju omotač od masti, pa kad sapun razgradi tu mast, virus se praktično raspadne. 

Ovo je malo narodski opisano, malo nije, imate internet, hvala Bogu, pa tražite naučne tekstove na temu sapuna, sapuna i bakterija, sapuna i koronavirusa. Kad sami istražite i shvatite kako to funkcioniše na molekularnom nivou, više vam nikada neće trebati upozorenja i opominjanja.  U daljem tekstu sam i ja malo istraživao po internetu, jer priznajem nemam toliko znanja na ovu temu.



ALKOHOL

To je ono čime brišu telefon prije nego zalepe zaštitnu foliju – zašto? Pa da skinu masnoću otisaka prstiju.

Da li je dobro koristiti 100% tj. 99% alkohol, ne – jer on jako brzo isparava. Nestaće pre nego što odradi posao, to je problem. Zato se koristi alkohol razblažen (destilovanom) vodom do koncentracije od 70% ili bar 60%. Dakle, treba da sadrži vode da se uspori isparavanje, ali ne previše, da ne bi izgubila mogućnost razgrađivanja masti. 

Jako je važno razumeti da alkoholu treba vremena, i da nije dovoljno nešto poprskati i odmah obrisati. Idealno je da se alkohol polako suši na površini koja se dezinfikuje. 

Postoje dvije vrste alkohola – izopropil i etanol. 

U čemu je razlika i koji je bolji – istražite sami! Koliko mu vremena treba da uništi viruse – i to istražite sami. 



VARIKINA, DOMESTOS, HLOR…

Domestos, varikina, i sve što miriše na varikinu a prodaje se kao belilo za veš i sredstvo za dezinfekciju – verovatno je sredstvo koje sadrži hlor. Ako na ambalaži stoji da je u pitanju natrijum hipohlorit ili na engleskom „sodium hypochlorite“, to je ono što mi prosto zovemo varikina. Sećam se u kada smo kao deca uranjali ruke u lavor koji je mirisao na varikinu, a na bazenima smo morali proći kroz plitki bazenčić sa takvom otopljenim sredstvom u vodi zbog dezinfekcije nogu. Kako se varikina tj. domestos tj. bilo koji drugi preparat na bazi hlora koristi ne pada mi na pamet da ovde pišem, jer ko ume da čita ovo, umeće da pročita i uputstvo proizvođača na pakovanju. Hemija je egzaktna nauka. Koncentracija, temperatura, šta sa čim, koliko, gde, kako – tu nema otprilike, posebno sa opasnim, agresivnim hemikalijama. Zato izvolite pratite uputstva proizvođača, i istražujte sami, zbog sebe i na sopstvenu odgovornost. 

Ja ću samo reći da ova vrsta proizvoda kućne hemije može da uništi koronavirus ako se pravilno koristi jer hemijski razgrađuje strukturu virusa i time ga onesposobljava.

HIDROGEN PEROKSID

Još jedno jeftino sredstvo za uništavanje koronavirusa. Koronavirus je otpronija vrsta virusa i na njega djeluje hidrogen peroksid u koncentraciji od 3%. Smatra se da je protiv koronavirusa delotvoran i razblažen na 0.5%. Hidrogen peroksid od 6, 9 i 12% se koristi za farbanje kose, dok se 3% prodaje u apotekama kao sredstvo za dezinfekciju usta, recimo. Dakle jeftino i relativno lako dostupno sredstvo, a kako ga koristiti, eventualno razblažiti, koliko mu je potrebno da odstoji na površini i koje će površine oštetiti a koje neće, pogađate – istražite sami. 

Znanje je moć. Vremena su takva da se veruje svemu i sumnja u sve. Mnoge stvari koje se dovode u pitanje spadaju u domen osnovnih principa fizike i hemije. Ako pomešate sodu bikarbonu i sirće pomešali ste bazu i kiselinu koje se, pošto su suprotne, poništavaju. Ako ste propustili taj čas iz hemije za osnovnu školu ili zaboravili, setite se da niste jedini i da to mnoge neupućene ne sprečava da dele savete i objavljuju tekstove sa rešenjima za svakodnevne probleme. 

Živimo u vremenu interneta koji živi od klikova. Mnogi petominutni trikovi koje gledate na fejsbuku nisu istina. Ne postoji institucija koja se stara da se objavljuju samo istine. Živimo u vremenu izazova zbog kojih se deca dave jer su napunili usta prehrambenim bojama. Živimo u vremenu mogućnosti studiranja preko interneta, onlajn enciklopedija, udžbenika i stručnih tekstova iz praktično svih polja – a više nismo sigurni je li zemlja okrugla. Ljudi čitaju da se „ne znam“ piše odvojeno i komentarišu pišući ga spojeno. Ljudi ne čitaju. Sve je tu, znanje skupljano vekovima, ali nema ko da ga čita. Čak i kad nam život zavisi od toga. Zato čitajte. Obrazujte se. Neka znanje, bar ono osnovno, služi za ono što vam je sad najpotrebnije. Ako se otrujete, povredite, ako ugrozite svoj ili tuđi život jer ste verovali savetu nekog anonimnog na internetu – naivni ste. Ne budite naivni. Budite svesni da ne znate. Učite. Naučite. Pitajte na pravim adresama. Guglanje je veština, verujte prevodiocu. Nije dovoljno ukucati par reči i kliknuti na prvi rezultat. Svaka ozbiljna stranica ima impresum. Proguglajte šta znači impresum. Mislite svojom glavom. Budite iskreni prema svom neznanju. Budite realni koliko su realne opasnosti koje vam prete. 

I za kraj, svako od nas treba da bude svestan da je jedini ispravan put – učiti, do kraja života. 

Svaki priseban čovek treba da uči, i da snosi odgovornost, ličnu odgovornost, za sve što radi ili ne radi. 

Učenje i lična odgovornost. Samo to može spasiti svet. A bez toga, i spašen svet će ubrzo doći do puta u neke novu nevolje.  



Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *