Stručnjaci odlučili: Igranje igrica stvara zavisnost kao droga ili alkohol

Nova istraživanja ukazuju na to da igranje igrica nije nimalo naivno.

Gledajući decu kako kao hipnotisana sede ispred monitora i igraju igrice, roditelji postaju svesni da priče o „digitalnom heroinu“ nisu nimalo naivne i izmišljene već je to jedna od „supstanci“ koja izaziva jedan od ozbiljnih oblika zavisnosti.

Svetska zdravstvena organizacija proglasila je poremećaj igranja igrica kao mentalni zdravstveni problem u svom 11. izdanju Internacionalne klasifikacije bolesti. U njemu su opisani simptomi bolesti, poremećaji, povrede i drugi zdravstveni problemi. Istraživači ga koriste kako bi prebrojali mrtve, bolesti, povrede i simptome, a doktori ga koriste kako bi dijagnostikovali bolesti i druge poremećaje.

Doktor Vladimir Pozniak, član odeljenja SZO za mentalno zdravlje i zloupotrebu supstanci, istakao je da postoje tri bitne karakteristike za poremećaj igranja igrica.

Jedna je da igranje igrica preuzima primat nad drugim aktivnostima, dok su druge aktivnosti potisnute na periferiju. Druga je ta što se sa ovim aktivnostima ne prestaje iako smo svesni da su one loše. Treća je ta što ovo stanje izlaže organizan stresu i utiče na nas privatni, porodični i društveni život, na obrazovanje i dnevno funkcionisanje. Uticaj je stvaran i može da dovede do poremećaja spavanja, ishrane i nemogućnost obavlajnaj fizičkih poslova, rekao je on.

Sve u svemu, karakteristike su slične kao kod onih koje viđamo kod zavisnika od nekih supstanci ili kockanja. Kako bi bila postavljena dijagnoza problema, ovo negativno ponašanje tzreba da traje najmanje 12 meseci.

To ne može da bude epizoda koja traje nekoliko sati nekoliko dana. Milioni gejmera širom sveta, čak i kada je reč o intenzivnom igranju igrica nikada neće dobiti dijagnozu zavisnosti od igranja igrica, rekao je Pozniak.

Bez obzira za koju god terapiju da se lekar odluči, ona treba da bude u skladu sa prirodom ponašanja i treba da se bazira na poboljšanje situacije. Iz SZO se nadaju da će kvalifikacija pokrenuti debate i dalja istraživanja i međunarodnu saradnju.

Poremećaj prekomernog igranja igrica povezuje se i sa anksioznošću i depresijom. Razlikuje se blaga, srednja i ekstremna zavisnost, a starost se kreće od 11 do 36 godina. Igrači se razlikuju i na osnovi ogrica koje igraju, jer se u zavisnosti od žanrova razvijaju i različite karakteristike ličnosti i zavisnosti. Zbog toga stručnjaci poručuju svima da obrate pažnju na ponašanje svojih najmlađih, ali i onih malo stzarijih koji vole da provode dosta vremena ispred monitora i da se na vreme obfrate za pomoć.

Vest preuzeta sa sajta: Telegraf.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *