Danas se je Vavedenje presvete Bogorodice

Vernici pravoslavne veroispovesti danas proslavljaju Vavedenje presvete Bogorodice ili kako još zovu ovaj praznik Sveta Prečista ili Ženska Bogorodica, jedan od najvećih praznika posvećenih Bogomajci.

Vavedenje je u crkvenom pravoslavnom kalendaru obeleženo crvenim slovom i proslavlja se u postu jer se svetkuje u vreme velikog Božićnog posta.

Slavi se kao uspomena na dan kada je Bogorodica prvi put uvedena u hram Božji, u pratnji svojih roditelja Joakima i Ane.

Po obećanju da će dete koje im Gospod podari posvetiti njemu na službu, sveti Joakim i Ana doveli su trogodišnju Mariju u jerusalimski hram.

Na ovaj dan Devica se zavetovala pred Bogom i ljudima, a činodejstvovao je prvosveštenik Zaharije, otac svetog Jovana Preteče. Bogorodica je u molitvama i postu, u hramu ostala do dvanaeste godine.

Posle smrti roditelja, Devu Mariju su dali Josifu, njenom rođaku iz Nazareta. U Josifovom domu Presveta Bogorodica Marija je i primila blagovest od arhanđela Gavrila da će roditi Sina Božjeg.

Vavedenje je jedan od pet najvećih praznika posvećenih Presvetoj Bogorodici i krsna slava brojnih srpskih rodova. Pretpostavlja se da se ovaj dan praznuje od četvrtog veka, pisani tragovi potiču iz 8. veka. Praznik je i hramovna slava srpskog manastira Hilandara na Svetoj Gori, zadužbini Svetog Simeona Mirotočivog i njegovog sina Svetog Save.

Prema narodnim običajima, Bogorodica se smatra zaštitnicom žena i porodilja i razna su narodna verovanja vezana za moć ikona na kojima je ona predstavljena.

Prema pisanju RTS-a, u takovskim selima bio je običaj da se posle službe u crkvi, svečano odevene i okićene cvećem, okupe sve mlade koje su se te jeseni udale. U nekim selima žene koje nemaju decu, odlaze u manastire i crkve, gde se mole kako bi dobile porod.

I stočari je slave kako bi im zaštitila stoku od zveri. 

Ponegde, veruje se, lepo vreme na Vavedenje najavljuje dobru letinu.

Stariji kažu da ako na Vavedenje pada kiša – biće rodna godina, ako duva jak vetar – nerodna. Ako bude hladno i sa snegom, sledeća godina bila bi blaga i topla.

Foto: Srpska pravoslavna crkva

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *