Danas su Konstantin Veliki i carica Jelena

Foto: SPC

Danas se u hrišćanskom svetu (po novom kalendaru) slave Sveti car Konstantin i carica Jelena, dok se ovaj praznik svetkuje i 21. maja po starom kalendaru.

Car Konstantin Veliki, rođen je 274. godine u okolini Niša, u nehrišćanskoj porodici. Još za života dobio je naziv: RAVNOAPOSTOLNI.

Tokom vladavine pred borbu sa Maksencijem, po starom predanju, na nebu mu se ukazao sjajan krst kao znak pobede. Izdao je edikt (zakon) u Milanu, 313 godine, kojim je prestao dotadašnji progon hrišćana i izjednačio hrišćanstvo sa ostalim zvaničnim religijama u Carstvu, na osnovu čega će, car Teodosije krajem IV veka Hrišćanstvo proglasti jedinom religijom u Rimskom cartvu.

Nakon pobede nad Vizantijom 330. god. sagradio je divan prestoni grad, nazvavši ga Konstantinopolj (Carigrad).

Nakon teške bolesti i sam car Konstantin naredi episkopu Silvesteru da ga krsti i tog časa iščeznu njegova bolest.

Smatrajući se nedostojnim da ode na poklonjenje Hristovom grobu, umesto sebe spremi i posla svoju majku, caricu Jelenu. Ode ona na poklonjenje Hristovom Grobu i sa tog puta se vrati sa česticom časnog Krsta, koji ponese svom sinu na dar. Sveta carica Jelena uradila je mnogo toga što je korisno za hrišćansku veru. U Jerusalimu je pronašla Časni Krst koji su neznabožci bacili izvan grada i zasuli đubretom; podigla je mnoge crkve, od kojih treba napomenuti: crkvu nad pećinom Roždestva Hristova (na Gori Maslinskoj); crkvu na mestu Vaznesenja Hristova u Getsimaniji; crkvu na mestu Uspenja Presvete Bogorodice i još 18 hramova. Pronašavši Časni Krst i iskopavši ga, sveta carica Jelena ga stavi na jednog mrtvaca, jer upravo tada prolazila je jedna posmrtna povorka, jer beše umro neki čovek iz grada, te on vaskrsnu na očigled svih prisutnih. Od tog dana Pravoslavna Crkva praznuje taj događaj kao Krstovdan.

Ovim svetiteljima posvećen je veliki broj hramova u našoj Crkvi. Pomenućemo – Voždovačku crkvu u Beogradu, crkvu Svetog Cara Konstantina i Carice Jelene u Velikom Trnovcu kod Bujanovca, hram Svetog Cara Konstantina i Carice Jelene u Nišu, crkva na Ljubišu, na Seljašnici kod Prijepolja, u Koretištu kod Gnjilana, Ivanjici, Stekerovcima kod Glamoča, Tomini kod Sanskog Mosta…

Prema narodnom predanju, koje je zapisano u 17. veku, manastir Tvrdoš su podigli vizantijski car Konstantin i njegova majka – sveta carica Jelena u četvrtom veku.

Ovaj praznik slave kujundžije i železničari. Dok se kao gradska slava, posebno svečano proslavlja u Nišu – gradu gde je i rođen ovaj mnogozaslužni utemeljivač hrišćanstva.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *