Južni kuvar: Pasulj sa suvim rebarcima



Pasulj sa suvim rebarcima (Recept)

Pasulj sa suvim rebarcima – Sastojci:

  • 500 g pasulja
  • 500 g suvih rebaraca
  • 2 glavice crnog luka
  • 2 suve paprike
  • 2 šargarepe
  • 4 čena belog luka
  • 1 kašičica soli
  • 2 lovorova lista
  • 2 kašičice aleve paprike
  • 1 kašika brašna
  • 1 kašičica soli
  • ulje

Za 6 osoba

Pasulj sa suvim rebarcima – Priprema:

1. Pasulj očistiti, oprati i ostaviti da prenoći potopljen u hladnoj vodi.

2. ujutro staviti da se kuva u 1,5 litra vode, pa pustiti da provri. Procediti prvu vodu, pa ponoviti proces 3-4 puta. Кad poslednja voda provri, ubaciti sitno iseckani crni luk, lovorov list, isečene šargarepe i suva rebarca. Кuvati dva sata, a vodu dodavati po potrebi.

3. Staviti u tiganj ulje, zagrejati i dodati brašno. Propržiti dok ne dobije zlatnožutu boju, skloniti sa vatre, dodati alevu papriku, dobro promešati i sipati u kuvani pasulj. Dodati isečene suve paprike i sitno naseckani beli luk. Začiniti solju i po želji dodati nekoliko listova sveže nane ili ruzmarina. Кuvati još 10 minuta.

Specifičnosti kuhinje južne Srbije: Hrana ovog podneblja mešavina je turske, bugarske, grčke, makedonske i srednjoevropske kuhinje, koje bi lokalne zajednice prilagodile svojim potrebama, navikama i običajima u zavisnosti od religije kojoj su pripadale.

Judi iz južne Srbije su se u davna vremena uglavnom hranili u odnosu na godišnje doba i u odnosu na pravoslavni post. Mnoga jela su identična ili slična jelima koja se mogu naći na celom Balkanu, ali imaju drugačije nazive.

Ono što je u svakom slučaju zajedničko za sve narode ovog regiona jeste izuzetna gostoljubivost. Gosti na selu bi se dočekali hlebom i solju, a u gradskim kućama slatkim i čašom vode. Neretko bi, recimo Vranjanci ili Kumanovčani u makedoniji, spakovali gostu pomalo od svakog jela i poslali hranu kao pozdrav njegovim ukućanima.

S obzirom na to da je ovaj region oduvek bio siromašan, jedna od karakteristika ljudi na jugu je štedljivost, ato se odrazilo i na kuhinju. Pravilo je da se ništa od hrane ne baca, pa se tako koristi i stari hleb, a od životinja se koristi sve, od repa do glave.

Jela u našem kraju su uglavnom vrlo ljuta i začinjena. Često su ljute papričice, uzgajane u bašti, serviraju na posebnom tanjiru.

Izvor i foto: bujanovac.com

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *