Period 20-og veka bio je veoma buran za Srbiju i srpski narod. Po završetku Balkanskih ratova u kojima je Srbija podnela najveći teret, ubrzo je uvučena i u Prvi svetski rat. U takvoj situaciji ona je morala da formuliše osnovne ratne ciljeve. To je urađeno u Niškoj deklaraciji. Njen cilj je bio oslobođenje i ujedinjenje svih Srba, Hrvata i Slovenaca.
U ostvarenju tog cilja formiran je i Jugoslovenski odbor 1915.godine u Parizu, čiji je zadatak bio širenje propagande o jugoslovenskom jedinstvu. On je pored srpske vlade bio drugi činilac koji je radio na ujedinjenju ova tri naroda.
Od 1915.godine i okupacije Srbije, kralj i srpska vlada su preko „Albanske golgote“ stigli na ostrvo Krf. Tu su nastavili da rade i da se bore protiv okupatora. Na Krfu je održan sastanak Srpske vlade i Jugoslovenskog odbora. Planirano je da se na ovom sastanku dogovore kordinisana delovanja ali se on pretvorio u pregovore o formiranju buduće države.
Zvanični dokument potpisan je 20. jula 1917.godine i poznat je kao Krfska deklaracija. Deklaraciju su potpisali predsednik vlade (premijer) Srbije Nikola Pašić i predsednik Jugoslovenskog odbora Ante Trumbić.
Naredne godine biće formirano Narodno veće Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu, kao treći činilac koji će raditi na ujedinjenju, do koga će doći 1.decembra 1918. godine.
Autor: Ivan Stojanović – prof. istorije
Foto: wikipedia