Narodna biblioteka „Desanka Maksimović“ između prošlosti i sadašnjosti

Narodna biblioteka spada u najznačajnije institucije kulture u Vlasotincu. Knjižni fond biblioteke razvrstan je po odeljenjima. Zgrada Biblioteke predstavlja spomenik kulture, spomenik narodnog graditeljstva. Restauracijom stare vlasotinačke varoške kuće dobijen je impozantan objekat koji je pretvoren u biblioteku. Kuća je sagrađena sredinom 19.veka, oko 1850.godine, za stanovanje porodice imućnog vlasotinačkog trgovca Stojana Stojilkovića, poznatog kao organizatora i borca za oslobođenje Vlasotinca od Turaka. Usvojeni Giga kasnije je nasledio kuću te je po njemu i do današnjih dana ovo zdanje u Vlasotincu poznato kao Gigina kuća, prema tekstu mr Luke Krstića navedenom u delu „Vlasotince“, 1996.godine.

Razvoj ove kulturne institucije tekao je tokom malo više od jednog veka. Upravo to nas je i inspirisalo u nameri da istražimo i koliko-toliko približimo taj period današnjim čitaocima.

Najveći problem u osvetljavanju ovog perioda predstavlja nedostatak pisanih dokumenata. Veći deo rekonstrukcije urađen je na osnovu selektiranih pričanja savremenika. Početkom rata u Jugoslaviji 1941.godine došlo je i do problema sa radom Knjižnice, povučen je dobar deo knjićnog fonda. U zgradi Narodnog doma bila je smeštena Knjižnica i čitaonica, ali se tokom rata u nju uselila Nedićeva žandarmerija, a 1943.godine četnici Koste Pećanca. To je dovelo do prestanka sa radom Knjižnice, navedeno je Vlasotinačkom zborniku 3, u Prilozima za istoriju biblioteke u Vlasotincu Zvonimira Stojkovića.

Vlasotince je oslobođeno 1. oktobra 1944. godine a Narodna knjižnica i čitaonica su počele sa radom dve godine kasnije, 27. novembra 1946. godine. Književni fond bio je veoma skroman, samo one knjige koje su bile povučene na početku rata. Ostala je u zgradi obnovljenog Narodnog doma.

Od 1952. godine Knjižnica počinje nomadski život, seli se iz lokala u lokal. Praćenje je bilo veoma. Pominje se konfiskovani lokal predratnog člana Upravnog odbora M. Valčića, kuća Jovana Dimitrijevića „Amerikanca“, i stara opština – današnji Zavičajni muzej. Od 1957.godine Knjižnica dobija konture ozbiljne ustanove, već 1964.godine raspolaže fondom od 6455 knjiga i brošura. Sedamdesete godine su obeležene kolektivizacijom, tj. objedinjavanjem ustanova srodnog karaktera, pa je tako osnovan Kulturni centar. Kolektivno upravljanje nije bilo najbolje rešenje ali je bar priliv sredstava bio redovniji, zabeležio je Zvomir Stojković u svom delu.

Restauracija stare varoške kuće – „Gigina kuća“, započeta je 1979. godine u saradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika iz Niša. Ovi radovi su završeni 1985. godine i objekat je stavljen u funkciju za potrebe Opštinske biblioteke. Biblioteka je podeljena na odeljenja: Naučno, Zavičajno, Dečje i Pozajmno. Ukupni fond bio je oko 20 000 knjiga, a biblioteka 1988. godine izlazi iz sastava Kulturnog centra i postaje samostalna ustanova kulture.

Osnivanje Zavičajnog muzeja 22. maja 1979. godine biblioteka prestaje da bude u centru dešavanja. U periodu prve decenije 21. veka poprilično je bila zanemarena i kao posledica svega toga došlo je do katastrofalnog požara 1. aprila 2008. godine. Nastala šteta je bila ogromna, izgoreo je fond Zavičajnog i Naučnog odeljenja. Prebrojavanjem knjiga došlo se do zaključka da je izgorelo oko 18 000 knjiga (od oko 47 000 ostalo oko 29 000). Život biblioteke ponovo postaje nomadski. Zahvaljujući dobrim ljudima već naredne 2009. godine fond je bio na nivou pre požara. Veoma je važno da je unapređen i rad, pored klasičnog načina obrade knjiga vrši se i njihova elektronska obrada.

Prilikom naše posete biblioteci razgovarali smo sa radnicama Pozajmnog i Zavičajnog odeljenja. Od knjižničara Odeljenja za odrasle Jelene Milenković saznali smo da je sadašnji fond knjiga 62 000.

Bibliotekar Zavičajnog odeljenja Aleksandra Krstić rekla nam je da fond odeljenja koje vodi oko 2 500 knjiga, 500 jedinica serijskih publikacija i časopisa, a osim toga ima i neknjižne građe (fotografije, pozivnice).

U daljem razgovoru ona nam je iznela veoma zanimljivu priču o onome što se nalazi u Zavičajnom odeljenju. U pitanju je legat Miodraga Nagornog.

„Nagorni je bio poznati slikar i grafičar, radio je kao profesor na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Legat sadrži 106 portreta vlasotinčana, 57 grafika, 68 bakroreznih matrica i 114 umetničkih slika. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada u zemlji i inostranstvu. Rođen je 1932. godine u Vlasotincu a umro 2016. u Beogradu. Od 2013. godine Zavičajno odeljenje naše biblioteke poseduje legat (zaostavštinu)“, objasnila je Aleksandra.

Pre nepunih mesec dana biblioteka je obeležila 110 godina postojanja i rada, nizom aktivnosti cele nedelje, svakog dana sa početkom od 12 sati u Giginoj kući.

Ovaj sadržaj je deo projekta koji je sufinansirala opština Vlasotince. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *