Prebrodite stres i anksioznost na prirodan način

Mnogi od nas osećaju hronični stres i anksioznost. Suočavaju se sa simptomima kao što su nervoza, uznemirenost, napetost, ubrzani rad srca i bol u grudima. Anksioznost je postala najčešći problem mentalnog zdravlja u poslednje vreme.

Anksiozni poremećaji pogađaju blizu 20% ljudi na planeti svake godine. Čak i ako nemate poremećaj, možda ćete imati simptome anksioznosti u svakodnevnom životu – to je normalan odgovor na stresne situacije. Može se manifestovati fizičkim pojavama kao što su znojenje, drhtanje, stomačni problemi i poteškoće sa spavanjem. Sve ovo nabrojano može otežati svakodnevno funkcionisanje.

Lekovi za smirenje vam mogu pomoći da trenutno ublažite uznemirenost, ali na duže staze – promene u životnim navikama i priroda mogu dati delotvorniji efekat.

Saznajte o širokom spektru prirodnih načina koji mogu pomoći kod ovih stanja.

Vežbanje

Rutinska fizička aktivnost je jedan od najboljih načina da poboljšate opšte mentalno zdravlje i prirodno smanjite simptome anksioznosti. Najosnovnije vežbe mogu vam poslužiti u odvraćanju pažnje od svakodnevnih briga, ali utiču i na hemijske procese u telu koji popravljaju raspoloženje.

Jedna meta-analiza je pokazala da ljudi koji imaju viši nivo fizičke aktivnosti imaju niži nivo anksioznosti, pa tako i kratki periodi vežbanja mogu biti korisni. Vežbanje proizvodi endorfin, hemikaliju koja je prirodni lek protiv bolova u telu. Zauzvrat, kvalitetnije ćete spavati spavate, što može da umanji stres.

Ako osetite da dolazi anksioznost, pokušajte da ustanete iz stolice nekoliko puta dnevno da biste otišli ​​​​u kratku šetnju, istegnite se ili poskočite nekoliko puta. Ako možete, pešačite ili vozite bicikl na posao umesto da vozite. Samo 10 minuta šetnje dnevno će pomoći da se osećate bolje.

Duboko disanje

Ovo je jedan od najčešćih prirodnih lekova. Često kada smo uznemireni ili smo u napadu panike, naše disanje je plitko i brzo. Duboko disanje pomaže otklanjanju anksioznosti, jer kada dišete polako i duboko iz stomaka, to signalizira vašem nervnom sistemu da treba da se smiri. Iako je potrebna praksa, dugoročno je veoma korisna u regulisanju anksioznosti.

Kada osetite da ste uznemireni, fokusirajte se na polagano, duboko udisanje kroz nos i vežbajte da koristite dijafragmu i uvlačite stomak dok dišete. Izdišite sporije nego što udišete vazduh i već kroz nekoliko udisaja ćete osetiti promenu.

Čišćenje

Održavanje čistoće doma može imati direktan uticaj na mentalno zdravlje. Na primer, pomaže vam da steknete osećaj kontrole nad okruženjem i uključite svoj um u aktivnosti koje se ponavljaju, a koje mogu imati smirujući efekat. Čišćenje poboljšava i pruža osećaj postignuća i zadovoljstva.

Kada vam je kod kuće neuredno, prenatrpano stvarima ili prljavo, to može uticati na vašu sposobnost da se fokusirate. Nered, takođe, ograničava sposobnost mozga da obrađuje informacije. U stvari, nauka potvrđuje da su ljudi manje razdražljivi, manje rasejani, produktivniji i sposobniji da obrađuju informacije u čistom i organizovanom radnom prostoru.

Kod osećaja uznemirenosti, pokušajte da raspremite prostoriju u kojoj provodite najviše vremena, obrišite prašinu, dopremite prljavo suđe do bosch sudomašine, usisajte. Pored toga što će vam dom biti uredan i čist, bićete i fizički angažovani i relaksirani nakon toga.

Izbegavajte alkohol

Alkohol može pružiti privremenu utehu, ali nije od pomoći kod simptoma anksioznosti na duži rok. Mnogi koji konzumiraju akohol svakodnevno, suočavaju se sa anksioznim poremećajima. Odvikavanje od alkohola takođe može izazvati i anksioznost i napade panike. Čak i ako ne zloupotrebljavate alkohol, možete osetiti njegove negativne posledice po mentalno zdravlje.

Alkohol menja nivoe serotonina, neurotransmitera povezanog sa anksioznošću. To znači da se možete osećati opušteno trenutno dok ispijate neko alkoholno piće, ali ćete se osećati uznemireno sledećeg dana, čak i ako popijete samo jedno ili dva.

Smanjite unos šećera i prerađene hrane

Šećer i rafinisani ugljeni hidrati koji se nalaze u prerađenoj hrani mogu stvoriti visoke i niske vrednosti šećera tokom dana, što opet može dovesti do simptoma anksioznosti. Ova hrana može izazvati promene raspoloženja i menjati nivoe energi, što vam otežava kontrolu nad simptomima anksioznosti.

Namirnice kao što su kolači, peciva, sokovi sa veštačkim bojama, brza hrana, pržena hrana, prerađeno meso i rafinisane žitarice najbolje je izbegavati kada je u pitanju ublažavanje anksioznih poremećaja.

Probajte eterično ulje

Eterično ulje lavande postalo je jedno od najpopularnijih eteričnih ulja na svetu, jer je dokazano da ublažava anksioznost, poremećaj sna i depresiju. Rezultati su pokazali da eterično ulje lavande nije dovelo do štetnih efekata, interakcija sa drugim lekovima  ili neželjenih reakcija.

Da biste ublažili stres, udahnite  čisto eterično ulje lavande direktno iz bočice ili ga nanesite lokalno iza ušiju, na slepoočnice, i na potiljak. Kombinujte ga i sa drugim eteričnim uljima za smirivanje, kao što je valerijana.

Ne deluju svi prirodni lekovi za anksioznost kod svakoga. Možda ćete osetiti da su neki efikasniji od drugih u vašoj konkretnoj situaciji. Takođe, u nekim slučajevima, oni mogu pomoći u smirivanju simptoma anksioznosti samo kada se kombinuju sa drugim opcijama lečenja. Takođe, promene u ishrani i neki prirodni suplementi mogu promeniti način na koji lekovi protiv anksioznosti deluju, pa je neophodno porazgovarati i s lekarom pre nego što isprobate ova rešenja.

Kao što smo već rekli, anksioznost može uzrokovati niz mafestacija, fizičke i mentalne prirode, od stomačnih tegob, pa sve do razvoja nekih fobičnih strahova, pa je opasno problem ignorisati, već mu treba pristupiti na pravi način. Tako ćete olakšati put ka izlečenju.

Izvor: oazaznanja.com

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *