ROMI – IZGUBLJENI I NAĐENI: Jesu li Romi potomci jednog od 10 izgubljenih izraelskih plemena?

Foto: Pixabay

Kada mi je Bog pre otprilike tri godine rekao da me želi poslati Romima da im služim, moram priznati da sam bila zbunjena. Verovala sam da trebam ići služiti Jevrejima u Izrael. Nisam mogla spojiti te dve stvari. Pa kako ću služiti Romima ako trebam služiti Jevrejima? Nisam sve razumela, ali odlučila sam da ću slušati Boga. Uzela sam i neko vreme i tražila Božji put oko toga.

S vremenom Bog mi je dao ljubav prema Romima, iako ih nisam do tada dobro poznavala. Mogla bih čak reći da sam imala predrasude prema njima. Moj se put povremeno prepletao s Romima kojima sam služila, ali uvek nekako individualno, pojedincima, a ne celom narodu. Pošto mi je Bog rekao da me želi poslati Romima da im služim kao narodu, nisam imala celu sliku o tome što to zapravo  znači. Tek kasnije, kada sam im već služila u Murskom Središću, čula sam za teoriju da su Romi možda jedno od 10 izgubljenih izraelskih plemena, dio Božjega izabranog naroda.

Jevreji su, naime, potekli od 12 izraelskih plemena, nazvanih prema 12 Jakovljevih sinova. Godine 722.-721. pr. Kr. nestalo je 10 od 12 izraelskih plemena. Poraženi od asirskoga kralja Šalmanesera V., tih deset izraelskih plemena koji su živeli u Severnom izraelskom kraljevstvu, odvedeno je u ropstvo u gornju Mezopotamiju i Medeju, današnju Siriju i Irak. Nakon toga gubi im se svaki trag. Njihove potomke i danas mnogi traže među raznim plemenima širom sveta. Današnji Jevreji potiču od dva preostala plemena: Jude i Benjamina.

I iako mi je sve to zvučalo neobično, kockice su zapravo polagano dolazile na svoje mesto. Shvatila sam zašto mi je Bog najpre govorio o tome da trebam služiti Jevrejima, a kasnije me slao Romima. Pa Romi i Jevreji su možda jedan te isti narod! Osim toga, počela sam malo proučavati celu priču i shvatila da između ta “dva” naroda postoje velike sličnosti.

Gde god se pojave, izazivaju pomešane emocije: otpor, predrasude, nerazumevanje, progon. Poznati su kao nomadi ili lutalice, ima ih u svakoj zemlji. Dobri su trgovci i muzičari. Žene se rano, retko se mešaju s drugim narodima. Veruju u jednoga Boga. Tamnoputi su i kamo god otišli, sa sobom nose svoju kulturu, običaje i jezik. Imaju velike porodice, poznati su po gostoprimstvu i otvorenosti …

Bez sumnje, to mogu biti samo ili Jevreji ili Romi. Kroz vekove se pokazalo da Sotona i jedne i druge prezire. I Romi su, kao i Jevreji, konstantno bili progonjeni. Hitler je u holokaustu poubijao na hiljade i hiljade Roma. U Rumuniji su ih držali 400 godina u zarobljeništvu. Mnoge evropske zemlje čak su imale antiromske zakone, koji su branili lokalnom stanovništvu da se mešaju s njima. I danas  ljudi imaju predrasude prema Romima, kao i prema Jevrejima.

Osim toga, postoje određene sličnosti između romske i jevrejske kulture, kao što su slična tradicionalna odeća i muzika. Posebna je zanimljivost sličnost u unutrašnjim “plemenskim” zakonima. Romi, naime, imaju u svojoj kulturi održavanje “sudova”, kao što su nekada imali Izraelci. Sudiju biraju među uglednim stanovnicima naselja, a on onda presuđuje u svim međuljudskim i porodičnim sukobima i njegove se odluke poštuju. Iako se danas romski “plemenski” zakoni sve manje poštuju, oni su izvorno bili vrlo slični Mojsijevu zakonu.

Izvor: novizivot.net

Tekst poslao redakciji Romano Krlo: Ziko Vujicic

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *