Saborni Hram Svete Trojice kroz vreme

Saborni Hram Svete Trojice nekada se nalazio u donjem delu grada, ali sa njegovim širenjem sada se nalazi u samom centru.

Prošlost Sabornog Hrama Svete Trojice poznatog i kao Gradska crkva, bila je veoma turbuletna, velika borba Vranjanaca da se on izgradi i ogromna želja Turaka da se to spreči, glavna je karakteristika ovog perioda. Spletom okolnosti hrišćansko stanovništvo je uspelo da se izbori za svoj cilj, što možemo i danas da potvrdimo kada vidimo ovo velelepno zdanje.

Tragajući za zanimljvim i pouzdanim podacima o tome kako je tekla ova borba za izgradnju hrama, a ujedno i za očuvanje vere, razgovarali smo sa Nebojšom Stojadinovićem, sveštenikom ovog hrama koji nam je veoma ljubazno izašao u susret.

„Inicijativa za izgradnju hrama i Vranju počinje oko 1840.godine i traje do 1843., kada fermanom sultana Abdul Medžida I je dozvoljena izgradnja. Izgradnja počinje 1843.godine i hram je izgrađen do krova. Iste godine izbila je pobuna u Vranju protiv pravoslavnog življa, koju su podigli Turci i Arnauti. U toj pobuni strada i hram koji je srušen do temelja“, rekao je sveštenik.

    „Borba za izgradnju novog hrama traje narednih 15 godina, do 1858.godine kada je fermanom Abdul Medžida I dozvoljena izgradnja. U samom fermanu stoji jasno naglašeno da hram nesme biti sa kupolama, nego da on mora da više liči na kuću, što možemo videti iz današnjeg izdanja hrama. U izgradnji hrama učestvovali su, kako domaći majstori i radnici, tako i majstori i radnici iz Stare Srbije (današnje Makedonije)“, objasnio je Stojadinović.

Pored hrama nalazi se zvonik. Zvono su se nekada oglašavalo ručno najavljujući službu, prilikom obnove krajem prošlog veka ono je elektrifikovano i pored potreba službe sada zvone i svakog sata.

U dvorištu Gradske crkve nalazilo se i predstavništvo vladika i Eparhije Vranjske, baš kao i danas.

Tu je i kancelarija crkvene opštine, crkvena prodavnica i radio „Iskon“ koji pripada eparhiji.

„Ono na šta smo mi naročito ponosni jesu prva dva reda ikonostasa“, naglasio je on.

     U prvom redu oslikane su scene iz Starog zaveta, kao npr. Ikona stvaranja sveta, Stvaranje čoveka, Proterivanje Adama i Eve iz raja, Spaljivanje gradova Sodome i Gomore, i druge. Pomenute scene su iz Starog zaveta i danas se retko gde mogu sresti na ikonostasu u hramovima.  

     U drugom redu na ikonostasu nalaze se tzv. Prestone ikone, koje oslikavaju samog Hrista, Presvetu Bogorodicu, Apostole i druge iz Novog Zaveta. Ovaj red ikonostasa radio je ikonopisac iz Stare Srbije Dimitar Dičo Zograf u periodu 1862-1864.godine, dok su ostali redovi delo drugih majstora, i iz dosta kasnijeg su perioda.  

Uskoro će biti objavljen i drugi deo priče vezane za ovaj po mnogo čemu jedinstveni hram.

Na sledećem linku možete pročitati drugi deo ove priče – Saborni Hram Svete Trojice čuva blago od neprocenjive vrednosti

Projekat podržao grad Vranje. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *