Foto: Pčinjski 017 Portal – Saborni Hram Svete Trojice
Saborni Hram Svete Trojice nekada se nalazio u donjem delu grada, ali sa njegovim širenjem sada se nalazi u samom centru.
Prošlost Sabornog Hrama Svete Trojice poznatog i kao Gradska crkva, bila je veoma turbuletna, velika borba Vranjanaca da se on izgradi i ogromna želja Turaka da se to spreči, glavna je karakteristika ovog perioda. Spletom okolnosti hrišćansko stanovništvo je uspelo da se izbori za svoj cilj, što možemo i danas da potvrdimo kada vidimo ovo velelepno zdanje.
Tragajući za zanimljvim i pouzdanim podacima o tome kako je tekla ova borba za izgradnju hrama, a ujedno i za očuvanje vere, razgovarali smo sa Nebojšom Stojadinovićem, sveštenikom ovog hrama koji nam je veoma ljubazno izašao u susret.
Foto: Pčinjski 017 Portal – Sveštenik Nebojša Stojadinović
“Inicijativa za izgradnju hrama i Vranju počinje oko 1840.godine i traje do 1843., kada fermanom sultana Abdul Medžida I je dozvoljena izgradnja. Izgradnja počinje 1843.godine i hram je izgrađen do krova. Iste godine izbila je pobuna u Vranju protiv pravoslavnog življa, koju su podigli Turci i Arnauti. U toj pobuni strada i hram koji je srušen do temelja”, rekao je sveštenik.
Saborni Hram Svete Trojice – Gradska crkva
(fotografija iz knjige “Vranje” Miodraga Pešića)
“Borba za izgradnju novog hrama traje narednih 15 godina, do 1858.godine kada je fermanom Abdul Medžida I dozvoljena izgradnja. U samom fermanu stoji jasno naglašeno da hram nesme biti sa kupolama, nego da on mora da više liči na kuću, što možemo videti iz današnjeg izdanja hrama. U izgradnji hrama učestvovali su, kako domaći majstori i radnici, tako i majstori i radnici iz Stare Srbije (današnje Makedonije)”, objasnio je Stojadinović.
Izgradnja Sabornog Hrama Svete Trojice
Pored hrama nalazi se zvonik. Zvono su se nekada oglašavalo ručno najavljujući službu, prilikom obnove krajem prošlog veka ono je elektrifikovano i pored potreba službe sada zvone i svakog sata.
Foto: Pčinjski 017 Portal
U dvorištu Gradske crkve nalazilo se i predstavništvo vladika i Eparhije Vranjske, baš kao i danas.
Foto: Pčinjski 017 Portal
Foto: Pčinjski 017 Portal
Tu je i kancelarija crkvene opštine, crkvena prodavnica i radio “Iskon” koji pripada eparhiji.
Foto: Pčinjski 017 Portal
“Ono na šta smo mi naročito ponosni jesu prva dva reda ikonostasa”, naglasio je on.
U prvom redu oslikane su scene iz Starog zaveta, kao npr. Ikona stvaranja sveta, Stvaranje čoveka, Proterivanje Adama i Eve iz raja, Spaljivanje gradova Sodome i Gomore, i druge. Pomenute scene su iz Starog zaveta i danas se retko gde mogu sresti na ikonostasu u hramovima.
Foto: Pčinjski 017 Portal
U drugom redu na ikonostasu nalaze se tzv. Prestone ikone, koje oslikavaju samog Hrista, Presvetu Bogorodicu, Apostole i druge iz Novog Zaveta. Ovaj red ikonostasa radio je ikonopisac iz Stare Srbije Dimitar Dičo Zograf u periodu 1862-1864.godine, dok su ostali redovi delo drugih majstora, i iz dosta kasnijeg su perioda.
Foto: Pčinjski 017 Portal
Foto: Pčinjski 017 Portal
Foto: Pčinjski 017 Portal
Uskoro će biti objavljen i drugi deo priče vezane za ovaj po mnogo čemu jedinstveni hram.
Na sledećem linku možete pročitati drugi deo ove priče – Saborni Hram Svete Trojice čuva blago od neprocenjive vrednosti
Projekat podržao grad Vranje. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.