Saveti za zdravu ishranu – odakle početi sa zdravim navikama?

Činjenica je da je zdrava ishrana osnovni preduslov zdravlja. Ali da li se mi zaista hranimo zdravo?

Našem telu potrebna je pravilna ishrana i redovna fizička aktivnost kako bi ono ostvarilo svoj pun potencijal.

Uz pravilnu ishranu i zdrave obroke imaćete više energije, vaš imuni sistem biće jači i ono što je sigurno, bićete manje iscrpljeni i umorni.

Međutim, složićete se da današnju ishranu kod većine ljudi čine nepravilni i nezdravi obroci. U njima ima previše masnoće, mesa, hleba a premalo voća i povrća.

Ukoliko ste spremni da napravite promenu u svom životu i učinite nešto dobro za sebe i svoj organizam, nastavite sa čitanjem jer ćemo u nastavku dati nekoliko saveta kako bi pravilna ishrana trebala da izgleda i pokušati da razbijemo neke od predrasuda.

Koji su najčešći izgovori za izostanak zdrave ishrane?

Čućete od ljudi kako je zdrava ishrana skupa, kako nemaju vremena da pripreme toliko oboka na dan pa im je lakše da gricnu nešto usput i razne druge izgovore.

Koliko ste  puta i sami rekli “ od ponedeljka jedem samo zdravo” ili “ od ponedeljka krećem na dijetu”, a prethodno ste se dva dana prejedali? Ili “ pet dana sa jeo/la zdravo sad dva dana mogu da jedem šta poželim. To se obično završi tako što nastavite sa prejedanjem i sve prethodno pada u vodu.

Vrlo čest izgovor je da je zdrava hrana neukusna – što je apsolutno netačno. Ukoliko ste početnik i nemate još ideja, iskustva kako da napravite obrok koji vam neće biti “bezukusan”, srećom internet je pun različitih sajtova, ljudi koji su usko specijalozovani za zdravu ishranu i pripremanje obroka, te od njih možete pokupiti ideje.

Na kraju sagledajte realno, živimo u svetu gde je skoro sve postalo zagađeno – vazduh, voda, zemiljište, da li tome svemu treba i da dodate lošu ishranu? Na neke stvari koje nisu do vas svakako da ne možete da utičete, ali o vašem zdravlju jedino i samo vi odlučujete.

Odakle krenuti? – glavno pitanje

Zdrava ishrana ne bi trebalo da vam predstavlja neki vid opterećenja niti ono mora da bude komplikovano.

Nemojte na zdravu ishranu gledati kao na neku vrstu dijete ili neko “moranje” već prosto kao način života. Najvažnije od svega je da vaša ishrana bude umerena, nemojte preterivati u količinama već nađite savršenu meru.

Neka vaša ishrana sadrži otprilike pet obroka na dan – doručak, ručak, večeru kao i dve užine. Takvim načinom ishrane podstičete vaš metabolizam i bolje varenje. Naravno izbacite slatkiše, grickalice, sokove i zamenite ih npr. voćem, orašastim plodovima kao i prirodnim ceđenim sokovima.

Za pravilnu ishranu vezuje se unos odgovarajućih nutritivnih sastojaka koji mogu doprineti poboljšanju zdravlja. To su svakako dodaci ishrani odnosno skup vitamina, minerala, aminokiselina i drugih sastojaka koji imaju pozitivan efekat na zdravlje čoveka zbog čega su i poželjni u ishrani.

Za one koji žele da podignu energiju, da ojačaju kosti, da pobojšaju svoje kognitivne funkcije, maka crvene boje garantovane čistoće može im pomoći u tome. Vrlo lako se koristi, dovoljno je samo da pomešate sa malo vode i popijete.

Piramida ishrane – pravilan način ishrane

Da li znate šta je piramida ishrane?

Piramida ishrane služi da se na slikovit način prikaže koje namirnice treba da čine vašu ishranu i u kojim količinama. Prema piramidi ishrane, najbolje bi bilo da unosite hranu iz svih grupa hrana kako bi dobili sve hranljive sastojke.

Bazu piramide čine one namirnice koje svakodnevno treba da se nađu na vašem tanjiru – to su hleb, pirinač, brašno, krompir, testenine.

Iznad baze nalazi se sledeći deo koji uključuje voće i povrće. Ono bi svakako trebalo da čini najveći deo naše ishrane, odnosno jesti ih u svakom obroku.

Sledeći deo su mlečni proizvodi, meso, riba, jaja i sir. Mlečni proizvodi bogati su kalcijumom i važni su za kosti, dok su meso, riba, jaja puni proteina koji su sastavni za rast i razvoj.

Na vrhu piramide nalazi se ono što bi trebalo najmanje da konzumiramo tokom dana kao što su slatkiši, masti, ulja.

Većina ljudi na zdravu ishranu gleda kao na neko odricanje od namirnica. Naprotiv, ne treba da se odričete ničega samo je važno kada jedete i u kojim količinama.

Kod zdravog načina života nije samo dovoljno da regulišete ishranu i da mislite da ste završili posao. Neophodno je da ste fizički aktivni, da redovno trenirate i unosite dovoljnu količinu tečnosti u vaš organizam.

Ključno pitanje – da li je zdrava hrana skupa?

Vrlo verovatno da je ova rečenica posledica različitih ideja šta je to zapravo zdrava ishrana.

Kada kažemo zdrava ishrana, većina ljudi verovatno pomisli na neke fensi namirnice poput lososa, avokada, kinoe i drugih skupih namirnica. Zdrava ishrana u poslednjih nekolko godina postala je popularna posebno u fitness svetu, te su nam i oni delom usadili da zdravo mora biti fensi i lepo na oko.

Za većinu skupljih stvari možete naći zamenu i pripremati na različite načine. Npr. ovsene pahuljice ne morate koristiti samo za kašu, već od njega možete napraviti smuti ili neki zdrav proteinski kolač.

Dakle, za sve može da se nađe rešenje, izbora je mnogo samo je pitanje da li vi želite da učinite neku promenu u vašem životu.

Redovna fizička aktivnost – osnova svega

Naučno je dokazano da pravilna ishrana i redovna fizička aktivnost vodi ka smanjenju oboljevanja kao i smanjenju stresa i na kraju smanjenju telesne težine.

Tokom fiziče aktivnosti u vašem organizmu se pokreće hormom sreće koji vodi ka stvaranju osećaja pozitivne energije, opuštenosti, sreće. Pa tako možemo reći da je redovna fizička aktivnost bilo to šetnja, joga, teretana dobra ne samo za vaše telo, već ima pozitivan efekat na vas u smislu boljeg raspoloženja, pokretanja pozitivnih misli i slično.

Veliki deo populacije je nedovoljno aktivan. To se posebno odnosi na osobe koje imaju takav posao da sede u kancelariji za računarom. Kakav ste vi tip osobe? Da li svaku priliku koristite za šetnju, rekreaciju ili ne idete nigde bez vaših automobila?

Ukoliko imate takav posao koji od vas zahteva da veći deo dana sedite u kancelariji, logično je da nemate toliko vremena da budete fizički aktivni, ali bar se onda potrudite da umesto kolima idete peške, ne idite liftom već stepenicama.

Budite aktivni kada za to imate vremena, vikendom šetajte, vozite bicikl, radite vežbe ili bilo šta drugo što će vas pokrenuti i verujte da će vam vaše telo biti zahvalno.

Pravilna ishrana i redovna fizička aktivnost ne mora biti samo u cilju lepše slike u ogledalu već ono ima znatno dublju pozadinu. Loša ishrana i neredovna fizička aktivnost vode ka raznim oboljenjima od kojih je najznačajniji dijabetes. Te ukoliko ne marite za vaš izgled, mislite bar o svom zdravlju.

Foto: Unsplash i pixabay

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *