Stambeni krediti – kako funkcioniše zaduživanje u banci?

Stambeni kredit je pozajmica od banke za kupovinu nekretnine i kao takva je osnovni izvor finansiranja kada je u pitanju kupovina stana, kuće, zemljišta, rekonstrukcija kuće ili refinansiranje kredita.

Iako cene stanova na tržištu rastu, kupci smatraju da je ulaganje u nekretnine odličan način čuvanja novca i potencijalne zarade u budućnosti.

Kriza prouzrokovana pandemijom korona virusa je u najvećoj meri uticala na trenutno stanje na tržištu. Pored toga, povoljni uslovi za stambeni kredit koje daju banke, mnoge dodatno motiviše da se na ovaj način zaduže i kupe sopstvenu nekretninu.

Zainteresovanost za podizanjem stambenih kredita raste, dok i dalje nije veliki stepen znanja o tome kako procedura zaduživanja teče.

Zbog toga smo odlučili da vam u nastavku teksta predstavimo informativan vodič za podizanje kredita i sažeto prikažemo šta je sve potrebno znati.

Da li ste kreditno sposobni?

Kreditna sposobnost se odnosi na to da li ste vi kao neko ko želi da podigne stambeni kredit zapravo u toj mogućnosti, odnosno da li ispunjavate uslove koje banke zahtevaju.

Sa ovim uslovima se i sami možete upoznati pre nego što uopšte započnete dalju proceduru.

Iako se uslovi kod određenih banaka po ovom pitanju razlikuju, činjenica je kako se kod većine uslova koji se tiču kreditne sposobnosti, banke slažu.

Evo šta sve morate ispuniti kako bi ste bili posmatrani kao kreditno sposobni iz ugla banke:

  • starosna granica – najčešće između 20 i 75 godina;
  • visina plate – određuje koliki je iznos kredita koji se može dobiti; pojedine banke prihvataju “minimalac”, a druge ne (što je manja plata, to je veća kamatna stopa);
  • ugovor kod poslodavca na neodređeno vreme od minimum 6 meseci.

Dokumentacija za stambeni kredit – šta je potrebno podneti banci?

Papirologija je u slučaju podizanja stambenog kredita veoma bitna, jer ako ne priložite svu potrebnu dokumentaciju, procedura može da se oduži, dok krajnja posledica može biti i odbijanje zahteva.

U svakom slučaju, dobro se pripremite!

Evo šta će vam od dokumentacije biti neophodno:

  • zahtev podnosioca za podiaznje stambenog kredita;
  • potvrda o zaposlenju;
  • potvrda o visini primanja u prethodnih 3 do 6 meseci;
  • lična karta ili pasoš;
  • potvrda o prometu na tekućem računu za prethodnih godinu dana;
  • administrativna zabrana – ovim se obavezujete banci da će deo vaših primanja na mesečnom nivou odlaziti na račun banke u cilju otplate rate kredita.

Da li je učešće za stambeni kredit neophodno i u kojoj vrednosti?

Učešće za stambeni kredit je deo novca od ukupne vrednosti nekretnine koji se mora uplatiti banci, kako bi zaduženje bilo odobreno.

Iznos učešća se kreće od 10 do 20% od ukupne vrednosti nekretnine!

Ovaj deo novca je mnogim kupcima i najveća prepreka da podginu kredit i tako sebi obezbede vlastiti stan.

Međutim, učešće za stambeni kredit nije neophodno, i to u sledećim slučajevima:

  • ukoliko podnosilac zahteva poseduje nekretninu, koju može staviti pod hipoteku;
  • kada podnosilac ima subvenciju države ili Nacionalne korporacije za podizanje stambenih kredita;
  • uz menicu i hipoteku prvog reda.

Visina kamatne stope – veoma bitan faktor otplate kredita

Pre podizanja stambenog kredita, neophodno je raspitati se o tome koje vrste kamatnih stopa postoje i koja od njih će biti primenjena prilikom otplate rata u budućnosti.

Vrste kamatnih stopa koje nude banke su:

  • fiksna;
  • varijabilna;
  • kombinovana.

Najveća prednost fiksne kamatne stope je što ćete uvek znati koliko ona iznosi. Dakle, nema iznenadnih promena!

Banke ipak retko nude fiksne kamatne stope, zato što ni same ne znaju kako će se kretati tržište u narednih 10, 20 ili 30 godina. Obično se fiksne kamatne stope nude za prvih 3 do 5 godina otplate, dok se kasnije uvodi varijabilna kamatna stopa.

Ono što je mana za zaduženog je u tome što su kod fiksnih kamatnih stopa, one jesu više nego kod varijabilnih.

Varijabilne kamatne stope se sa druge strane određuju na osnovu referentih kamatnih stopa, a od njih u Srbiji funkcionišu: EURIBOR I BELIBOR.

EURIBOR je evropska međubankarska kamatna stopa, dok je BELIBOR domaća međubankarska kamatna stopa.

Vremenom, sa promenama na tržištu, varijabilna kamatne stope mogu biti korigovane, tako da vam i rata za otplatu kredita bude manja ili veća, što sa sobom donosi rizik.

Mešovita kamatna stopa je kombinacija prethodno dve opisane.

Osiguranje stambenog kredita

Većina banaka od svojih budućih dužnika zahteva da osiguraju svoj kredit kod Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita.

Činjenica je da tokom godina razne okolnosti mogu da spreče ljude da nastave sa otplatom kredita. U tom slučaju nastupa pomenuta korporacija koja preuzima otplatu na ime dužnika.

Njena zarada ogleda se u tome što dužnici plaćaju 1,5 do 2% visine kredita, a nastupa kao neka vrsta žiranta za onoga ko je kredit podigao.   

Podizanje stamebnog kredita nije mala stvar, zato budite veoma obazrivi pre nego što odlučite da se upustite u ovaj proces. Mi smo vam dali kratak pregled osnovnih informacija, dok je na vama da se dodatno raspitate i odaberete uslove koji vam najviše odgovaraju. Srećno!

Izvor: oazaznanja.com

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *