ZAVIČAJNI MUZEJ ili „TURSKA KULA“ – simbol ropstva, sada čuva kulturno blago

Na mestu na kome se nalazi današnja „Kula“ ranije se nalazio stari zavetni krst. Turci su najverovatnije zabranili da se podigne novi a oni su na tom mestu počeli njenu gradnju. „Kula“ je bila glavno i sigurno boravište Turcima koji su bili upravna vlast u Vlasotincu.

Turci su gradili „Kulu“ kulukom, koji su nametnuli Vlasotinčanima i stanovnicima okolnih mesta. Potreban materijal za zidanje upotrebili su od zidina na čijem mestu je podignuta, a ostali materijal kulučari su morali da obezbede (cigle, grede i ćeremide).

Zidovi su zidani od kamena debljine oko 55 cm, prizemlje i poligonalne kule i glavni spratni zidovi. Spratni zid na zapadnoj strani i severni deo zida zidani su u drvenom skeletu ciglom, a istočni, severni, južni i zapadni zid prizemlja i sprata zidani su kao i ostali zidovi.

„Kula“ ima osnovu oblika dva spojena pravougaonika. Istočni prostor je većih dimenzija i ima dve prostorije koje su spojene hodnikom, a zapadni  je uži po dužini. Turska kula podignuta je u građanskom stilu, a zbog njene namene kao upravno-odbrambene naglašene su dve kule sa puškarnicama „mazgalama“, i u prizemlju i na spratu, na čeonoj strani.

Prostorije na spratu su služile turskoj posadi za stanovanje i odmor. Spratne prostorije imaju podnu površinu, kao i plafon od drveta, dok u prizemlju je pod od pečenih cigala a plafon od spratnih greda. Prostorije na spratu imaju više prozora preko kojih dobijaju svetlost, dok u prizemlju samo od vrata i puškarnica. Pregradni zidovi su od „čatme“ . Turska kula je pokrivena ćeremidom četvorovodnim krovom. „Kula“ ima dve kule koje sa spoljašnje strane imaju oblik pravilnog šestougla, površina je srazmerna visini pa tako dopunjuju lep izgled kule, koji jeste masivan, ali nije odbojan, objasnio je Branko Dimić u svom delu „Zavetni krst, zavetna (litijna) slava Sv. Nikola u Vlasotincu“.

Pisani dokumenti o izgradnji „Turske kule“ ne postoje, kada i koliko je trajala ne zna se pouzdano. Jedine informacije potiču od sećanja starijih meštana, kako su njihovi dedovi pričali to se dogodilo posle bune Vlasotinčana 1841. godine.

Celokupni izgled zgrade je nesvakidašnji. Na mestu današnjih puškarnica u prizemlju postojali su prozori koji su otvoreni posle oslobođenja Vlasotinca od Turaka 12. decembra 1877. godine, kako bi se objekat prilagodio da služi kao upravni centar (opštinska zgrada) varoši Vlasotinca.

„Kula“ je služila kao uprava vlasotinačke opštine sve do ukidanja Vlasotinačkog sreza 1959. godine, kada je opština preseljena u novu zgradu (kuću) Milana Valčića, u kojoj je bila uprava sreza. Kasnije, 1962. godine je sagrađena nova opštinska zgrada, a posle iseljenja iz u kuću Milana Valčića useljena je uprava građevinskog preduzeća „Crna Trava“.

Nakon iseljenja opštinske uprave „Kuli“ je vraćen prvobitni izgled, zazidani su prozori na čeonom delu u prizemlju a na njihovom mestu vraćene su puškarnice. Deo njenog dvorišta na severnoj strani prema ulici ograđen je zidom kakav je bio za vreme turske uprave, ali su sada na severnoj strani dograđeni novi sadržaji zgrade prilagođeni kulturnim potrebama koje nalažu posle proglašenja „Kule“ za Zavičajni muzej u kome je smeštena etnografska zbirka i kulturni pravni i slični dokumenti vezani za svakodnevni život Vlasotinčana.

Po kazivanju starih Vlasotinčana zidovi nisu bili malterisani, već su bili obrađeni dersovanjem, dok su današnji malterisani. Malterisanje je rađeno posle oslobođenja od Turaka.

Igrom slučaja, ova zgrada koja je građena u ropstvu srpskog naroda, ostala je u centru grada kao simbol teškog ropstva, a kada je urađena prenamena i od upravnog centra postala kulturni centar Vlasotinca, sada se u njoj održavaju kulturne svečanosti i čuva kulturno blago. Neposredno pored „Kule“ izgrađena je zgrada u kojoj se danas nalazi OŠ „8. oktobar“

Ovaj prostor je bio i ostao centar kulturnog i društvenog života. Ovde su vremenom izgrađene zgrade opštine, suda, policije, bioskopa, park u čijem centru je podignut memorijalni spomenik palim borcima u ratovima 1809. do 1918. godine. Pre nastanka parka tu je bio pijac.

Ono što je zanimljivo, izgrađena je još jedna slična zgrada kao „Turska kula“ sa istim imenom u prvoj polovini 19. veka u centru sela Klisure kod Grdelice, a i istom namenom.

Zavod za zaštitu spomenika kulture u Nišu vršio je restauraciju i konzervaciju objekta koji je kao spomenik kulture stavljen pod zaštitu zakona. Danas je u Kuli smešten Zavičajni muzej Vlasotinca sa odeljenjima za arheologiju, istoriju, etnologiju i istoriju umetnosti, napominje Danica Valčić (Graditeljsko nasleđe Vlasotinca).

Zavičajni muzej danas radi u sklopu Kulturnog centra Vlasotinca, ovogodišnji je dobitnik priznanja „Muzej za 10“ koje dodeljuje osnivački odbor ove manifestacije. Nagrada je podsticaj za dalji rad i promociju, a uspeh je ogroman ako znamo da je ovakvo priznanje dobilo pet od pedesak, koliko je učestvovalo.

Manifestacija „Muzeji za 10“ je najveća u Srbiji i jedinstvena u Evropi, a ove godine je obeležena osmi put. Povezuje tri veoma važna datuma – Međunarodni dan muzeja, Evropsku noć muzeja i Nacionalnu nedelju muzeja.

Ovaj sadržaj je deo projekta koji je sufinansirala opština Vlasotince. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *