Vernici Srpske pravoslavne crkve danas slave Lazarevu subotu ili Vrbicu

Vrbica – Lazareva subota, ili Subota pravednog Lazara, uoči Cveti, posvećena je vaskrsenju Lazara iz Vitinije, koga je Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih.

Ovaj praznik je ustanovljen u Jerusalimu krajem IV veka. Posle vaskrsenja, Lazar je bio Episkop na Kipru. Ovaj praznik Srbi, a mnoge porodice slave Lazarevu subotu kao krsnu slavu. Na Lazarevu subotu praznuje se posebano i vrlo živopisan običaj poznat pod imenom Vrbica. Ovog dana bralo se olistalo pruće od vrbe. Lazareva subota, odnosno Vrbica, dan je dečje radosti.

Do Drugog svetskog rata, Lazareva subota (Vrbica) proslavljala se i kao školska svečanost. Deca su se, lepo obučena, ukrašena zvončićima, kretala u povorkama i provodila vreme u igri po porti i učestvovala u ophodu oko crkve posle podne. Uvek se držala litija izvan hrama. Prateći elementi ovog praznika imaju biblijsko utemeljenje. Posle Lazarevog vaskrsavanja, Isus Hristos ulazi svečano u Jerusalim, a masa razdraganog sveta dočekuje ga svečano; pored ostalog, u rukama nose palmove grančice. Današnje vrbove grančice zamena su za palmine. Ubrane vrbove grančice na Lazarevu subotu nosile su se i blagosiljale u crkvi, pa su potom čuvane u kućama. Sa ovim danom počinju veliki Vaskršnji praznici.

Foto: SPC.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *