Šta je opsesivno-kompulzivni poremećaj?



Opsesivno-kompulzivni poremećaj, poznatiji kao OKP, najčešće se javlja u periodu adolescencije usled snažnog stresnog doživljaja. Počinje pojavom prisilnih misli kojih se osoba oslobađa ponavljanjem neke radnje. Na taj način se oslobađa napetosti za kratak vremenski period.

Osoba koja poseduje OKP se vrlo često stidi toga pa pokušava na sve načine da sakrije te svoje male rituale. Uz to, teško je primetiti promenu ponašanja. Osoba se najviše trudi da prikrije svoje opsesivne misli nad kojima nema kontrolu iako je svesna toga da su one u potpunosti njene.

OKP vremenom postaje sve učestaliji, snaga opsesivnih misli se polako pojačava, a kompulzivne radnje počinju da oduzimaju sve više vremena osobi. Tada se smanjuje efikasnost i funkcionalnost na poslu i u privatnom životu što naravno utiče i na sam kvalitet života.

OKP obuhvata dve komponente. Prva je postojanje opsesivnih misli, slika ili ideja koje su najčešće negativne prirode, neprijatnog sadržaja i deluju uznemirujuće. Zbog tih predstava dolazi do pojačanog doživljavanja anksioznosti, slike opsedaju osobu sve dotle dok usled te prisile ne izvede neku ritualnu radnju.

Dakle, ritualne radnje su druga komponenta OKP-aRitulane radnje – kompulzije – dovode do rasterećenja i oslobađaju od napetosti i od nelagodnosti nastalih zbog prisilnih misli. Međutim, olakšanje i rasterećenje ne traje dugo, pa se prisilne misli javljaju ponovo, postaju intenzivnije, opsedaju osobu.



Kako se ispoljava opsesivno-kompulzivni poremećaj?

OKP može da se ispoljava na razne načine. Opsesivne misli karateriše to da ih je osoba svesna i da ulaže napor da im se odupre jer ih doživljava kao besmislene. Najčešće opsesivne misli su:

  • Misli da raspored stvari mora da bude uređen na tačno određen način, simetričan, precizan;
  • Misli o seksualnosti i nedozvoljenim impulsima seksualne prirode
  • Misli o nedozvoljenoj agresiji, ideje ili slike o povređivanju sebe ili dragih osoba;
  • Misli o zarazi i prljavštini, najčešće o tome kako su ruke prepune bakterija i virusa.

Kompulzije takođe mogu biti različiti postupci koji se ritualno izvode, ponavljaju uvek na isti način, osoba ih ocenjuje kao besmislene, ali nije u stanju da ih se oslobodi. Neke od najčešćih kompulzivnih radnji su:

  • Zaključavanje vrata usled stalne opsednutosti da će neko ući;
  • Pranje ruku, čišćenje kuće, uređivanje sobe, razmeštanje kreveta i sl, uvek na potpuno identičan način i po tačnom redosledu radnji.
  • Oblačenje i svlačenje garderobe uvek istim redosledom;
  • Brojanje uvek na identičan način do nekog određenog broja.

Neke od poznatih osoba Holivuda takođe pate od OKP-a. To su recimo: Džulijen Mur, Danijel Redklif, Dženifer Aniston, Keti Peri i Džastin Timberlejk. Dakle, OKP nije retkost i sve je više ljudi koji se u tajnosti nose sa svim neprijatnostima koje on donosi.

Opsesivno-kompulzivni poremećaj se može lečiti. Ono što je kod lečenja najvažnije su volja i snažna motivacija za suočavanje kao i hrabrost da se sa borbom protiv toga počne. I naravno, iskrenost je ključni faktor, jer ukoliko osoba sa ovim poremećajem ne bude iskrena onda je lečenje uzalud. Osobe koje pate od OKP-a su normalni ljudi i ne razlikuju se od nas već samo imaju problem koji mogu rešiti ili bar ublažiti.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *