Kako izbeći elektronsko nasilje

Svaki put kada se ulogujemo, unosimo deo sebe u digitalni svet. Svoje misli, osećanja, pa čak i svoje tajne. Ali, šta se dešava kada taj svet, koji bi trebalo da bude mesto zabave i komunikacije, postane mesto straha?

Mnogi od nas, pogotovo mlađe generacije, danas doživljavaju internet kao produžetak stvarnosti. Međutim, za neke, taj produžetak može postati noćna mora. Zamislite da se svakog dana budite sa osećajem strepnje pred otvaranjem svog društvenog profila, strahujući od novih poruka, komentara ili slika koje su postavljene bez vašeg znanja. To je realnost mnogih koji su izloženi digitalnom nasilju.

Ovaj vid nasilja može izgledati nevidljivo za mnoge od nas. Možda mislite da je samo još jedan neugodan komentar ili poruka. Ali za one koji su izloženi ovakvim stvarima, svaki dan može postati borba. Borba sa osećajem bespomoćnosti, straha i često, samoće. Jer, ne vidimo uvek te „modrice“ koje digitalno nasilje može ostaviti na duši.

A šta može biti posledica? Ožiljci koji se ne vide očima često su najdublji. Osobe koje su izložene ovom vidu nasilja često se povlače u sebe, postaju tihiji, nesigurniji. Nažalost, u ekstremnim slučajevima, ovaj pritisak može dovesti i do tragičnih odluka, poput samoubistva.

Pa, kako možemo pomoći? Pre svega, važno je prepoznati znakove. Ako primetite da se neko iz vaše okoline povlači, manje komunicira ili izbegava društvene mreže i online aktivnosti bez jasnog razloga, možda se krije priča o kojoj treba razgovarati. Dajte im do znanja da nisu sami, da ima ljudi koji su tu da pomognu, razumeju i podrže.

Digitalno nasilje nije „samo još jedan problem“ modernog doba. To je stvarna borba sa stvarnim posledicama. U svetu gde je sve povezano, važno je setiti se osnovne ljudskosti i pružiti ruku onima kojima je najpotrebnija. Jer, ispod svakog ekrana krije se stvarna osoba, sa stvarnim emocijama.

Kada otvorimo svoj pretraživač, često se osećamo kao da ulazimo u neku novu svetsku metropolu, gde svaka web adresa može biti jedna interesantna ulica kojom želimo da prošetamo. Ali, kao u svakoj velikoj metropoli, postoje i mračne uličice gde se kriju razne opasnosti. U digitalnom svetu, ove mračne ulice se manifestuju kroz razne oblike digitalnog nasilja.

Setite se, recimo, kada ste poslednji put dobili neželjeni email ili poruku od potpunog nepoznatog lica. Ili možda kada ste naišli na komentar ispod vaše slike ili posta koji je bio izrazito negativan, bez razloga. Ovi događaji, iako se čine bezazleni na prvi pogled, su zapravo oblici digitalnog nasilja koji se vrši putem različitih digitalnih sredstava.

Postoji mnogo oblika ovog nasilja. Od „trolanja“ i neprestanog postavljanja negativnih komentara, preko širenja lažnih informacija o nekome, do ozbiljnijih situacija kao što je krađa identiteta. Ono što je zastrašujuće je to da svako od nas može postati žrtva ovih napada, često bez da uopšte shvatimo da smo na meti.

A koji su to „alati“ koje nasilnici koriste? Pa, lista je duža nego što mislimo. Društvene mreže poput Facebooka, Instagrama i Twittera su često poligon za razne oblike digitalnog nasilja. Ali, ne treba zaboraviti ni chat aplikacije poput WhatsAppa, Viber-a ili Messenger-a. Čak i online igre, koje se čine kao bezopasna zabava, mogu postati mesto gde nasilnici targetiraju mlade igrače.

Da bismo zaštitili sebe i druge, važno je da prepoznamo znakove i oblike digitalnog nasilja. Kao što bismo izbegli mračnu uličicu u nepoznatom gradu, tako treba da naučimo kako da se zaštitimo od digitalnih pretnji. Razgovarajmo sa prijateljima, porodicom, decom o onome što se događa online. Budimo svesni opasnosti, ali i lepota interneta. Jer, kao i svaka metropola, i internet ima svoje svetle i tamne strane. Na nama je da biramo gde ćemo šetati.

Projekat podržala opština Bujanovac. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *