Koliko znamo o anksioznosti?



Anksioznost je poremećaj koji je sve više prisutan među nama a o kome, čini se, znamo malo. Iako se mnogi ne slažu sa terminom poremećaj jer to doživljavaju kao uvredu, istina je da anksioznost jeste disbalans organizma odnosno odstupanje od normalnog stanja zdravog čoveka.

Anksioznost se može definisati kao konstantno iščekivanje da će se nešto loše desiti nama ili našim bližnjima. Takođe neki od strahova koji prate anksioznost su i strah da se ne obrukamo u društvu, da nećemo uspešno obaviti dodeljeni zadatak ili da nećemo izmiriti sve dugove. Anksioznost nije retka pojava Najveću brigu stvara zabrinutost za zdravlje, šta drugi misle o vama i slično.

Kako se oseća anksiozna osoba?

Osoba koja pati od anksioznosti očekuje da će se nešto loše desiti svakog trena a da sa tim posledicama neće moći da se izbori. Tada nastaju strah i panika i osoba ima osećaj da će praktično eksplodirati.

Autonomni nervni sistem se lakše aktivira kod anksioznih osoba nego kod ostalih ljudi. To vrlo često dovodi do toga da se anksiozne osobe uplaše od nekog bezazlenog zvuka ili šuma što dalje izaziva niz drugih simptoma (kao što su brzo lupanje srca, znojenje, plač..)

Kako se anksioznost ispoljava?

– Putem fobije (strah od visine, javnog nastupa, zatvorenog prostora..)

– Kroz preteranu zabrinutost

– Kroz zdravstvenu anksioznost (to su strah od bolesti i smrti)

– Kroz napade panike

Kako se rešiti anskioznosti?

– Poželjno je unositi što više vitamina B u svoj organizam kako bi on mogao da se izbori sa stresom a to takođe utiče i na stvaranje hormona sreće.

–  Pravilno disanje i meditacija su od velike pomoći u borbi protiv anksioznosti.

– Ključna stvar kod anksioznosti je fokusiranje na sadašnjost a ne na prošlost ili budućnost. Stalno vraćanje u prošlost ili neprestano razmišljanje šta će se desiti samo produbljuju anksioznost. Ukoliko ne izađete iz tog „začaranog kruga“, lako se može desiti da upadnete u depresiju jer su anksioznost i depresija tesno povezane.

– Poželjno je i smanjiti unos napitaka koji u sebi sadrže veću koncentraciju kofeina zato što je istraživanjima utvrđeno da su osobe koje pate od anskioznosti veoma osetljive na ovu supstancu.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *