Niška deklaracija – 7. decembar 1914. godine

Ideja stvaranja države jugoslovenskih naroda nastala je u 19. veku pod uticajem istorijskih promena u Evropi i na Balkanu. Ona se oslanjala na svesti o nacionalnoj bliskosti i potrebi formiranja zajednice ljudi srodno porekla, jezika, kulture i vere. U Srbiji su postojale ideje o ujedinjenju sa Bugarima, kao i o ujedinjenju Južnih Slovena. Bilo je i drugih mnogo širih ideja ali to nije bilo izvodljivo sve dok su postojala dva carstva, Austrougrasko i Osmansko. Zbog toga je ostvarivanje ovakvih ciljeva moralo da sačeka pogodan trenutak.

Srbija je uvučena u Prvi svetski rat bez svoje volje. To je bila neminosvnost koju je morala da prihvati. Ulazeći u rat braneći svoju nezavisnost, Kraljevina Srbija je morala da postavi svoje ratne ciljeve. U izradi su učestvovali vlada, vojni vrh, političari, intelektualci.

Zbog opasnosti sa severa od Austrougraske Srpska vlada se preselila u Niš, gde će boraviti sve dok se ne bude odlučila na „Albansku golgotu“.

Kao i uvek, velike sile su imale značajnu ulogu u dešavanjima širom sveta, utičući na sudbine malih naroda. Prvi svetski rat je doneo jednu novinu po pitanju demokratije a to je pravo naroda na samoopredeljenje.

Srpska vlada je to iskoristila i u svojim planovima postavila pravo Južnih Slovena (Srba, Hrvata i Slovenaca), da samostalno odlučuju o svojoj budućnosti stvarajući zajedničku državu.

Prve srpske pobede u Prvom svetskom ratu (Cerska i Kolubarska bitka) i pravo na samoopredeljenje, doprinele su da Narodna skupština 7. decembra 1914. godine usvoji Nišku deklaraciju. Njen cilj je bio oslobođenje i ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca u jednu državu.

Kao njen sastavljač najčešće se navodi Milorad Drašković, pravnik, političar i član Samostalne radikalne stranke, poslanik i ministar u vladama Kraljevine Srbije i kasnije Kraljevine SHS.

Srbija je ovu ideju morala oprezno da predstavi silama Antante, jer je postojala mogućnost suprotstavljanja njenom interesu. Antanta je ovu deklaraciju primila na znanje ali niti ju je prihvatila, niti odbacila. Ona je pokušavala da na svoju stranu privuče Italiju i Bugarsku, obećavajući im upravo teritorije na kojima su živeli Južni Sloveni.

Foto: wikipedia

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *