Romski humanitarni centar iz Bujanovcu realizovao projekat pod nazivom „Za čistu okolinu“

Uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u Bujanovcu  od početka 2022. godine realizovan je projekat pod nazivom „Za čistu okolinu“ koji je bio odobren za sufinansiranje po Javnom konkursu „Sprovođenje politika socijalnog uključivanja Roma i Romkinja u Republici Srbiji za 2021. godinu“.

Nosilac projekta je Udruženje građana Romski humanitarni centar – RHC Bujanovac, a partner na projektu je Udruženje građana Ekološko društvo „Bujanovac“.

Cilj projekta je obuka sakupljača sekundarnih sirovina o primarnoj selekciji reciklabilnih komponenti otpada: papir, staklo, plastika i limenke, kao i zaštita od opasnih komponenti otpada uz istovremenu zaštitu od korona virusa, a u skladu sa Smernicama pomenutog Javnog konkursa.

Ciljnu grupu čini 20 sakupljača sekundarnih sirovina – žena i muškaraca koji su pripadnici romske nacionalnosti.

Nosilac projekta je pripremio anketu o zdravstvenim navikama ciljne grupe kako bi imao uvid u nivo zdravstvene kulture učesnika i kako bi mogao da planira obim narednih aktivnosti.

Rezultati ankete prikazani su u Tabeli 1. Anketa je pokazala da je većina sakupljača sekundarnih sirovina muškog pola (70%), dok je 30% ženskog pola, da je većina sa završenom osnovnom (30%) i srednjom školom (25%), dok ima sakupljača i bez škole (5%), kao i sa nezavršenom osnovnom školom (30%), a ima ih i sa visokom školom (10%).

Što se tiče navika u ishrani, anketa je pokazala da 50% učesnika pije samo 1-3 čaše vode dnevno, što je malo za održavanje osnovnih metaboličkih funkcija. Na pitanje koliko grama raznog voća pojedu u toku dana, čak 95% učesnika je odgovorilo da pojede svega 100-200 gr voća dnevno, što je takođe jako malo.

U ishrani 80% učesnika koristi mešovitu biljnu i životinjsku hranu, dok samo 20% učesnika koristi uglavnom životinjsku hranu.

Reciklažne oznake na ambalaži određenih proizvoda prepoznaje 55% učesnika, 30% učesnika ih uopšte ne prepoznaje, a 15% učesnika delimično razlikuje reciklažne oznake.

Osim pomenutih odgovora, učesnici su se izjasnili da im smeta otpad, gust saobraćaj, nedostatak parkova i buka u životnoj sredini. Izjavili su da su i dalje zainteresovani za obuke na temu reciklaže raznih komponenti komunalnog i drugih vrsta otpada (organski otpad, pepeo, građevinski otpad, električni i elektronski otpad isl.).

Vreme koje 70% učesnika provodi pored računara ili mobilnog telefona u proseku traje 3 i više sati, a što se tiče odlaska na spavanje pre ponoći, tu je 95% učesnika odgovorilo da samo jedan do dva puta mesečno ide na spavanje posle ponoći.

Kada su u pitanju posete lekaru, 75% učesnika ide kod lekara samo kad je bolesno, dok preventivne posete lekaru ima samo 15 % učesnika, što može predstavljati problem za eventualno rano otkrivanje nekih bolesti.

Rezultate ankete u okviru projekta „Za čistu okolinu“ možete pogledati u tabeli ispod.

Na osnovu rezultata ankete, nosilac projekta predložio je učesnicima da piju malo više vode i tečnosti – najmanje 10 čaša dnevno, da jedu malo više voća – najmanje 200-400 gr dnevno, da skrate vreme koje provode pored računara i telefona zbog oštećenja vida, srca, mišića, mozga i drugih štetnih efekata ovih aparata koji emituju elektromagnetno zračenje i da bar jedanput godišnje preventivno posete lekara.

Za 20 učesnika ciljne grupe održane su na radionicama tri prezentacije pod nazivom „Otpad nije smeće“, „Zdravstveni rizici od opasnih komponenti u komunalnom otpadu“ i „Primeri dobre prakse u upravljanju otpadom“ u kojima su prikazane reciklažne oznake na ambalaži za hranu i piće (papir, karton, staklo, plastika i limenke). Takođe su spomenute i opasne komponente otpada od slomljenih sijalica, hemikalija u kućnoj hemiji i poljoprivredi, azbesta, građevinskog otpada, tonera iz štampača i sl. Prezentacije je održala mr Snežana Milošević ispred UG Ekološko društvo Bujanovac“.

U toku održavanja radionica prikazan je i dokumentarni film „Lekcija o otpadu“ autora Jovana Memedovića. Ovaj dokumentarni film je primer pravilnog upravljanja otpadom koji primenjuje Austrija.

Zavod za javno zdravlje u Vranju takođe se uključio u projekat sa ciljem edukacije učesnika od opasnosti od medicinskog i infektivnog otpada koji se može naći na divljim deponijama, a sa kojim sakupljači sekundarnih sirovina mogu doći u kontakt i razboleti se. Za potrebe projekta „Za čistu okolinu“ korišćeno je Uputstvo za postupanje sa medicinskim otpadom i u slučaju pandemije COVID-19 Zavoda za javno zdravlje u Vranju.

Učesnici su dobili odgovarajuću zaštitnu opremu koju uredno održavaju nakon sakupljanja sekundarnih sirovina, kao i letke i uputstva za prepoznavanje reciklažnih oznaka i hazardnih supstanci u komunalnom otpadu. 

„Osim učesnika koji su direktno uključeni u projekat, za aktivnosti na edukaciji bili su zainteresovani i učesnici sa teritorije opštine Preševo i grada Vranja, što ukazuje da će projekat biti održiv i nakon završetka planiranih aktivnosti“, naveo je direktor RHC Bujanovac Šukrija Demirović.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *